Koliko je plastika te njezino zbrinjavanje postala globalni problem govori informacija kako sve više zemalja diljem svijeta laganim koracima uvodi striktne zabrane po pitanju same plastike. Plastika je svugdje oko nas, ona ne nestaje nego se samo razgrađuje u manje komade odnosno mikro plastiku. Ako realno razmislimo velika količina plastike završi u oceanima i morima, a voda čini oko 70 % zemlje. U vodi žive razni sisavci i ribe koje u svom staništu na svakodnevnoj bazi „pojedu“ komade plastike, a upravo ta plastika zadržava se u unutrašnjosti njihova organizma. Mnoge životinje niti ne prežive budući da im plastika devastira i uništi sve unutarnje dijelove, a posljedica svega je da životinje ugibaju. U cjelokupnom lancu ovdje sada dolazi i čovjek koji redovno konzumira u svojoj prehrani ribu i morske plodove nemisleći da i oni u svoj organizam također unose dijelove mikro plastike. Sada samo razmislite i promislite što to radi vašem tijelu i koliko se toga nakon godina konzumiranja skupi u organizmu čovjeka. Plastične vrećice jedan su od proizvoda koji u najvećom postotku završava u oceanima i morima, pa su neke svjetske zemlje aktivno počele zagovarati njihovu zabranu, a u nekim državama svijeta „zauvijek“ su izašle iz službe korištenja. Osim Njemačke na listi se našao i Novi Zeland koji je zabrani upotrebu jednokratnih plastičnih vrećica, a time se očekuje značajan korak u smanjenju onečišćenja okoliša. Španjolska je zemlja u Europi koja koristi najviše plastičnih vrećica po glavi stanovnika, a to je otprilike 250 vrećica. Velike probleme s plastičnim vrećicama ima Italija i Francuska koje su poznate u svijetu kao meka plastične industrije pa se uvijek vode prepucavanja između proizvođača i onoga što se predloži za boljitak ekologije svake zemlje. Važno je naglasiti da je i New York zabrani upotrebu jednokratnih plastičnih vrećica. Negativne strane plastičnih vrećica je njihovo korištenje stvara velike ekološke probleme jer se desetljećima razgrađuju na manje dijelove, zatim u plastičnu prašinu koja kontaminira ekosustave, a kao šećer na kraju ona završava u hrani i vodi. Također vrlo bitna informacija je da se prilikom paljenja plastike stvara toksični dim od kojeg stradava velik broj ljudi na godišnjoj bazi kao da i plastika pridonosi neplodnosti tla.

  • Španjolska ( 250 vrećica po stanovniku)/usporedba
  • Njemačka ( 65 vrećica po stanovniku) /usporedba

Za Hrvatsku se ne zna točan podatak što se tiče korištenja plastičnih vrećica no svijest o korištenju platnenih torbi je puno manje nego u ostalim zemljama Europske unije. Zanimljiva je informacija da korištenje jedne platnene vrećice zamjenjuje i više od 1000 jednokratnih plastičnih vrećica.

Još jedna problem koji se stvara kod same reciklaže vrećica je činjenica da je prerada za jednu tonu plastičnih vrećica iznosi više od 20,000kn dok dobivena sirovina vrijedi oko 200 kuna. To bi u prevedenom značilo da je vrećicu skuplje reciklirati nego proizvesti novu.

Način na koji se države bore za smanjivanje korištenja jednokratnih plastičnih vrećica je njihova definitivna zabrana, porez na korištenje vrećica ili visoka startna cijena što bi kupce trebalo motivirati da razmišljaju zelenije i koriste platnene torbe odnosno vrećice. U svakoj zemlji politika i procedura je drugačija, no generalna je informacija da će trebati još puno volje, vremena i truda da se nešto konkretno napravi budući da nam sama zemlja šalje „alarmantne“ signale o velikim onečišćenjima.