Energetskom strategijom EU vrlo je jasno postavila cilj i granicu o smanjenju emisije CO2 iz automobila, po kojoj ona ne bi smjela biti viša od 95g/km, i to s rokom provedbe do 2020.godine.

Ekoregija Velika Gorica posebno se zalaže za što bržim postavljanjem punionica elektrovozila (automobili,motori i elektro bicikli).

Kako bi i Grad Velika Gorica ostvarila ovakve ekološke ciljeve vrlo je bitno poticati korištenje vozila na električni pogon, a pogotovo ako znamo da 40% emisija stakleničkih plinova proizvodi sektor prijevoza, a u tih 40 posto, 60 posto plinova potječe od cestovnog prometa.

Ovaj prijedlog osmislili smo na način da postavljanjem ovakvih električnih punionica – stanica za brzo punjenje električnih vozila, omogućimo vozačima vozila na električni pogon (automobili, motocikli i bicikli) što pristupačnije i brže punjenje baterija energijom dobivenom iz obnovljivih izvora.

Grad Velika Gorica svojim je aktima već propisao besplatno parkiranje za vozila na električni pogon, i time dao dodatni poticaj za što brži i željeniji ekološko prihvatljiv razvoj prometne osviještenosti, čime je stao uz bok većini europskih gradova. Također, osim parkiranja i punjenje e-vozila na tim punionicama je potpuno besplatno. Punionice su povezane i s regionalnom platformom za pretraživanje, rezervaciju i autorizaciju pristupa samim punionicama, koja je dostupna na portalu www.puni.hr. Bilo koji korisnik može pogledati gdje se nalaze javno dostupne punionice i koji su uvjeti pristupa.

Punionice su snage 2kw, a besplatne e-punionice u Velikoj Gorici možete pronaći na lokacijama:

  1. Parkiralište Vatrogasni dom Velika Gorica
  2. Parkiralište Pučko otvoreno učilište Velika Gorica
  3. Parkiralište Goričanka
  4. Parkiralište Trg Stjepana Radića
  5. Parkiralište kraj zelene tržnice
  6. Lidl, Ul. kneza Ljudevita Posavskog 55

OPĆENITO O PUNIONICAMA ELEKTROVOZILA

Za razliku od svih ostalih alternativnih goriva, električna vozila zahtijevaju znatno manja ulaganja i napore u razvoj infrastrukture za njihovo punjenje, jer je električna energija dostupna u svakom kućanstvu, na radnom mjestu, šoping centru ili u centru grada.

Odredbe sadržane u energetskoj strategiji Europske unije koje do 2020. godine predviđaju smanjenje emisije CO2 za 20 posto, povećanje udjela obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji za 20 posto i povećanje energetske učinkovitost za 20 posto potiču bržu primjenu elektroautomobila i razvoj mreže njihovih punionica.

Na ukupni promet otpada 26 posto, a od tog postotka samo na cestovni promet otpada 17 posto štetnih emisija stakleničkih plinova u Europskoj uniji. Upotrebom električnih vozila znatno se smanjuju emisije stakleničkih plinova, čak i ako se ti automobili pune energijom proizvedenom u elektrani koja proizvodi stakleničke plinove. U Hrvatskoj trenutačno postoji tek nekoliko električnih vozila, a kako bi ih bilo više, potrebne su punionice. Za veći broj punionica potrebna je realna potražnja budućih korisnika elektroautomobila.

Punionice za električna vozila razlikuju se po snazi, brzini punjenja i lokaciji na kojoj su postavljene. Brzina punjenja može biti spora, standardna i brza, a postoji i mogućnost zamjene baterija. Kod sustava za sporo punjenje lokacije koje mogu poslužiti za instalaciju su obiteljske kuće, radna mjesta, zračne luke, autobusne i željezničke postaje. Na tim se mjestima vozila ostavljaju parkirana nekoliko sati. Standardna brzina punjenja moguća je na lokacijama poput javnih garaža, javnih parkirnih mjesta, trgovačkih centara, kinodvorana i kazališta. Predviđeno trajanje punjenja iznosi oko tri sata. Tipične su lokacije za instalaciju punionica za brza punjenja autoceste, glavni prometni smjerovi, trgovački centri, decidirane lokacije na gradskim površinama. Punjenje na punionicama takvog tipa traje do 30 minuta. U slučaju zamjene baterija pogodne su lokacije autoceste, glavni prometni smjerovi i decidirane lokacije na gradskim površinama. Za zamjenu baterije potrebno je oko tri minute.
Cilj je europske politike razvoja održivog transporta uspostava prometnog sustava koji će ispunjavati i ekološke kriterije. Kako bi prometni sustav bio održiv, potrebno je promovirati čista i energetski učinkovita vozila. Jedna su od mogućih varijanti i elektroautomobili.

Republika Hrvatska Strategijom energetskog razvoja u sektoru prijevoza istaknula je kao jedan od ciljeva primjenu vozila s emisijama ispod 120 g CO2/km, električna vozila i hibridna vozila.

Model stanice za punjenje električnih automobila

Izvor električne energije pohranjen je u litij-ionskim baterijama o čijem kapacitetu ovisi autonomnost kretanja električnog vozila, a već danas su skladišni kapaciteti baterija komercijalnih paketa baterija dovoljni da mogu pokriti dnevne potrebe korištenja osobnog vozila. Svjetski proizvođači električnih baterija najavljuju intenzivno povećanje kapaciteta baterija u skoroj budućnosti te se očekuje autonomnost kretanja do 350 km s jednim punjenjem baterija. Očekivano trajanje baterija procjenjuje se na oko 7-10 godina.

Infrastruktura i punjenje

Za razliku od svih ostalih alternativnih goriva, električna vozila zahtijevaju znatno manja ulaganja i napore u razvoj infrastrukture za njihovo punjenje. Naime, električna energija je dostupna u svakom kućanstvu, na radnom mjestu, šoping centru ili u centru grada. U odnosu na postojeći raspored i zastupljenost klasičnih benzinskih postaja za konvencionalna vozila, gustoća zastupljenosti punionica za električna vozila na razini urbanih područja bit će znatno veća.

Već danas su skladišni kapaciteti baterija komercijalnih paketa baterija dovoljni da mogu pokriti dnevne potrebe korištenja osobnog vozila

Razlog tome je karakteristika procesa punjenja električnih vozila, koji je znatno duži te može trajati i do 3 sata na punionicama karakterističnim za instalaciju na urbanim površinama (poput javnih parkinga, garaža, trgovačkih centara, kino dvorana, logističkih centara, i dr.). Zbog toga će se u budućnosti za potrebe zadovoljavanja potreba vozila za električnom energijom trebati osigurati znatno veći broj elektro punionica.

Tehnološka dostignuća današnjice omogućavaju punjenje električnog vozila jednakom, pa čak i većom brzinom u odnosu na konvencionalna vozila putem punionica na principu zamjene baterija. S obzirom na njihovu specifičnost, takve punionice zahtijevaju širi konsenzus svjetske automobilske industrije te je za očekivati da će se njihovo masovno korištenje početi odvijati tek iza 2020. godine.

Vrste punionica

Za razliku od ostalih alternativnih goriva kao što su vodik, biogorivo i sl., infrastruktura za električna vozila zahtijeva znatno manja ulaganja i napore. Naime, električna energija je dostupna u svakom kućanstvu, na radnom mjestu, trgovačkom centru ili u centru grada. U odnosu na postojeći raspored i zastupljenost stanica za konvencionalna vozila, zastupljenost punionica za električna vozila u urbanim područjima bit će znatno veća. Proračuni pokazuju da optimalan broj iznosi četiri vozila po punionici. Razlog tome je karakterističan proces punjenja električnih vozila, koji je znatno duži te može trajati do tri sata na punionicama koje se postavljaju na urbanim površinama poput javnih parkirališta, garaža, trgovačkih centara i drugdje. Kako bi se zadovoljile potrebe vozila za električnom energijom, u budućnosti će trebati osigurati znatno veći broj punionica.

Električna vozila se električnom energijom pune na stanici za napajanje, tzv. punionici. Pri tome se izmjenična struja na naponu javne elektroenergetske mreže pretvara u istosmjernu struju za punjenje baterija na naponu koji odgovara bateriji, odnosno potrebama vozila. Tim procesom upravlja sustav za nadzor baterije.

Načini punjenja električnih vozila i vanjska oprema stanica za njihovo napajanje električnom energijom (punionica) određeni su normama niza HRN EN 61 851. Pri tome postoje četiri načina punjenja, o čemu ovisi vanjska oprema za punjenje, a time i brzina punjenja.

  • Prvi način podrazumijeva punjenje na šuko utičnici, pri čemu se sustav za nadzor baterije (eng. BMS, battery managment system) i punjač nalaze u vozilu te nema komunkacije vozila i utičnice na punionici.
  • Drugi način je sličan prvome, ali se dodatno koristi upravljački uređaj u napojnom kabelu (eng. ICCB, In Cable Control Box). Taj kabel je dio opreme vozila, pri čemu ICCB nema komunikaciju s utičnicom punionice, a punjač se nalazi u vozilu.
  • Treći način podrazumijeva punjenje izmjeničnom strujom preko utičnice tipa 2 na punionici, uz specijalni kabel do vozila. Pri tome postoji komunikacija punionice i vozila, a punjač se nalazi u vozilu.
  • Četvrti način podrazumijeva punjenje istosmjernom strujom, pri čemu postoji komunikacija vozila i punionice, u kojoj se nalazi punjač. Punjenje je brzo jer se odvija uz veću snagu (eng. fast charging). Standardizirani priključak na vozilu može biti u izvedbi CHAdeMO ili CCS.

U posljednje vrijeme su razvijene i punionice za tzv. brzo punjenje putem kojeg se baterije električnih vozila mogu napuniti u roku od 30 minuta. Snage takvih punionica iznose od 50 – 250 kW, a u distribucijskoj mreži se spajaju na trofaznu razinu napona od 400 V/63 A. Većina punionica podesnih za instalaciju na javnim gradskim površinama i u garažama omogućava tzv. srednju brzinu punjenja u trajanju do 3 h. Takve punionice moguće je spojiti na trofazni priključak 230V/16A, čija se snaga kreće do 11 kW.

Za očekivati je da će dio vlasnika vozila koji posjeduju vlastite garaže električna vozila puniti kod kuće putem tzv. kućnih punionica, koje omogućavaju punjenje baterije vozila u trajanju od 6 do 8 sati. Kućne punionice se spajaju na standardni jednofazni kućni priključak 230V/16 A, čija se snaga kreće od 2,3 do 3,7 kW.

Tako npr. tvrtka Schrack Technik, poznati proizvođač elektrotehničke opreme, za punjenje električnih vozila nudi punionice za kućnu uporabu pod nazivom i-Charge (slika 2). Pri tome sustav uopće nije kompliciran. Dapače! Dovoljno je imati jednofazni ili trofazni električni priključak i produžni kabel, dok mobilni prijenosni uređaj (adapter) omogućava punjenje vozila ispred kuće s priključkom tipa 2, koji je ugrađen na većini današnjih električnih vozila (slika 3, tablica 2).

Za razliku od toga, na parkiralištima, gdje je predviđeno punjenje većeg broja vozila, može se postaviti centralna punionica, na koju se spajaju dodatna priključna mjesta za više vozila (slika 4). Na centralnoj stanici se odvija komunikacija s korisnicima koji se registriraju radi naplate električne energije i uklapa im se napon na njihova priključna mjesta, na koje su vozila fizički spojena i koje nakon završetka punjenja ostaje bez napona. Dodatne priključne kutije mogu biti zidne i stupne, a opremljene su priključnicom i indikacijom stanja priključka. Uz to, moguće je povezivanje stanice s javnim internetskim servisima.

Stanice za zamjenu baterije

Better Place nudi uslugu pretplate kojom vozači električnih automobila mogu zamijeniti svoje prazne baterije napunjenima na bilo kojoj stanici za zamjenu, što je alternativa čekanju 15-30 minuta na djelomično punjenje ili čak nekoliko sati za potpuno punjenje baterije automobila.

Better Place nudi uslugu pretplate kojom vozači električnih automobila mogu zamijeniti svoje prazne baterije napunjenima na bilo kojoj stanici za zamjenu, što je alternativa čekanju na punjenje baterije automobila

Tvrtka je svoju prvu trgovinu u Danskoj otvorila u ožujku ove godine, kada je i predstavila program pretplate za danske vozače koji se odluče na kupovinu ili najam Renault Fluencea Z.E. Tvrtka nudi istovjetnu ponudu u Izraelu i Tokyu, gdje sustav Better Placea uglavnom koriste lokalni taksisti.

Better Place uspoređuje svoje postaje za zamjenu baterija sa stanicama za automatsko pranje automobila, što je i prikladna usporedba. Princip je sljedeći; vozač doveze svoj automobil do stanice za zamjenu, provuče člansku karticu koja identificira automobil i stanje članstva. Potom se automobil uveze u stanicu za izmjenu baterija koja automatski poravna automobil kao što se to događa u automatiziranim praonicama automobila. Cijeli proces izmjene traje manje od 2 minute. Better Place potom puni uklonjenu bateriju kako bi se mogla upotrijebiti u drugom automobilu.
Međutim, treba imati na umu da je sustav izmjene automobilske baterija trenutno kompatibilan samo sa određenim modelima automobila.

Sunčane stanice

Na velikoj površini parkirališta moguće je izgraditi fotonaponsku elektranu koja bi napajala baterijski sustav automobila ili bi se višak električne energije usmjeravao za potrebe samog trgovačkog kompleksa. Fotonaponsko polje bi osiguravalo upotrebu direktno dozračene sunčeve energije i cijela instalacija bi pratila tendencije za upotrebom održivih tehnologija. Istovremeno bi se polje koristilo i kao zaštita automobila od padalina i pregrijavanja unutrašnjosti automobila direktnim sunčevim zračenjem.

Sunčanim fotonaponskim sustavom omogućiti će se električnim vozilima, koja ne proizvode emisije CO2 za vrijeme vožnje, punjenje na potpuno obnovljiv izvor energije. Radi se o jednom od rješenja kojim se stvara ciklus u kojemu se emisije CO2 koje proizlaze iz upotrebe automobila doista spuštaju na nulu. Korištenjem iste litij-ionske baterije u električnim vozilima kao stacionarne skladišne energije, vozila mogu dobivati električnu energiju neovisno o vremenskim uvjetima ili dobu dana uz istovremeno učinkovito korištenje obnovljivih izvora energije.

Zamišljeno je kako bi svaki vozač posjedovao karticu putem koje bi mogao pristupiti “punjaču” i koja bi vodila evidenciju o njegovim aktivnostima i troškovima, razmjenjivala podatke sa centrom za autentifikaciju. Njihova prva javna Smartlet stanica postavljena je u gradu San Jose, u Kaliforniji. Uz nju se nalazi i parking mjesto rezervirano samo za vozila na električni pogon koja žele pristupiti stanici. Registracija i izdavanje kartice trenutno je besplatno, a punjenje se naplaćuje fiksno, ovisno o tome da li ste uzeli paket koji uključuje 10 punjenja mjesečno, ili pak onaj koji nema limita. Stanovnici San Josea mogu se na ovu uslugu pretplatiti putem interneta, a sama stranica služit će i za pronalaženje Smartlet stanica u vašoj blizini, te će obavještavati pretplatnike da li su one zauzete ili slobodne. Ovisno o opskrbljivaču strujom, postoji mogućnost da punjenje na ovim stanicama bude potpuno besplatno, neovisno o tome na koji se paket vlasnik električnog automobila pretplatio. U tom slučaju stanica će nositi oznaku “free”. Ako pak odluče da korisnici moraju participirati sa određenim iznosom, stanica će nositi oznaku “commercial”.

Sustav bi funkcionirao preko nisko tarifne, bežične personalne mreže slabijih brzina, koja služi razmjeni podataka između blizu postavljenih uređaja (maksimalna razdaljina je 10 m). Poznata je i pod oznakom 802.15.4. Glavno obilježje ovakvih mreža su niski troškovi proizvodnje i jednostavnost, ali sa naglašenom fleksibilnosti. Osim personalne mreže, sustav podržava i GSM/GPRS tehnologiju.

Procedura korištenja Smartlet mreže sastoji se od nekoliko koraka. Prvi je prilaženje displayu stanice sa svojom karticom kako bi se obavila autorizacija. Ako ona bude uspješna, automatski vam se otključavaju mala vrata iza kojih se nalazi utičnica. Na nju zatim spajate svoj automobil, a vitalne informacije možete pratiti na displayu stanice. Punjenje se zaustavlja prislanjanjem kartice na display, nakon čega morate izvaditi kabel i zatvoriti vratašca. U slučaju da se punjenje nasilno prekine bez vaše autorizacije, na mobitel će vam stići obavijesni SMS ili email.

Njemačka energetska kompanija RWE na auto sajmu Geneva Motor Show od 3. do 13. ožujka 2011. predstavljala je prvo mrežno rješenje za punjenje električnih automobila za najviše 30 minuta, takozvane kombi-stanice. Uz kapacitet od do 22 kW AC te do 50 kW DC, ova stanica za punjenje omogućava do šest ili dvanaest puta brže punjenje električnog automobila nego obična domaća utičnica. Kombistanica zadovoljava međunarodne standarde sigurnosti poput trenutačnog isključivanja struje u utikaču za punjenje prilikom vađenja iz priključka, dok se automobil automatski provjerava.

Druga velika pogodnost je u tome što se struja potrošena preko kombi-stanice plaća na licu mjesta, preko debitne kartice ili SMS-om preko mobitela.

“RWE-ova kombi-stanica je istinska inovacija. Pomoću nje, električni automobili će se i u svakodnevnom životu puniti super-brzo, bilo gdje da su parkirani, na parkiralištu trgovačkog centra ili nekog poduzeća”, izjavila je Carolin Reichert, direktorica E-Mobilityja u kompaniji RWE Effizienz GmbH. Prošle je godine RWE svoj koncept e-mobilnosti predstavio i u Hrvatskoj u sklopu RWE Tesla turneje.

Postojeće stranice za punjenje

Sustav punionica u RH je i dalje u razvoju a samo neki od web portala poput portala 1 i 2 su mjesta gdje možete pogledati lokacije punionica u RH ali i šire.

BEŽIČNE PUNIONICE

Električni automobili svakako su budućnost osobnog prijevoza, no postoji velika šansa da ćete ponekad zaboraviti napuniti automobil te ostati na suhom narednog dana. Upravo zbog ovog i još nekoliko drugih razloga, nekoliko proizvođača automobila već testira tehnologiju bežičnog punjenja.

Najveća prednost induktivnog (bežičnog) punjenja u odnosu na konvencionalne stanice za punjenje je nepostojanje kabela između točke napajanja i vozila. Vozači jednostavno mogu parkirati svoje električno vozilo preko sustava ugrađenih u podu garaže te automatski krenuti sa punjenjem.

Danas već postoji standardizirane tehnologije za induktivno punjenje električnih automobila i plug-in hibridnih vozila. Sustav se sastoji od dva dijela: Osnovne ploče sa primarnom zavojnicom koja se nalazi u tlu ispod auta, te sekundarnom zavojnicom koja se nalazi u podu vozila.

Električna energija se prenosi putem promjenjivog magnetnog polja koje se stvara između zavojnica te puni bateriju sa (trenutnim) faktorom učinkovitosti od preko 90 posto.